Autorsko pravo i intelektualno vlasništvo

Autorsko pravo temeljni je oblik zaštite kreativnog rada i jedan od ključnih stupova razvoja kreativnih industrija. Njime se štiti autorsko djelo kao originalan rezultat intelektualnog i kreativnog stvaralaštva iz područja književnosti, znanosti i umjetnosti, neovisno o njegovoj vrsti, formi ili kvaliteti.

Važno je naglasiti da predmet zaštite nije sama ideja, već njezin konkretan autorski izražaj, odnosno djelo koje je izražaj te ideje. Sama ideja stoga ne mora biti nova ili jedinstvena, ali način na koji je autor izražava mora imati biti originalan.

Prava autora

Autorsko pravo nastaje automatski u trenutku kada je djelo stvoreno te, za razliku od većine drugih oblika intelektualnog vlasništva, ne zahtijeva administrativne ili registracijske postupke niti obveznu pohranu primjerka djela. To pravo uključuje isključivu mogućnost odlučivanja o korištenju djela, osobito u pogledu:

• umnožavanja i distribuiranja

• javnog priopćavanja i objavljivanja

• prerade, prilagodbe ili prijevoda

• stavljanja djela na raspolaganje javnosti

Korištenje djela od strane drugih osoba moguće je isključivo uz odobrenje autora, najčešće putem ugovora kojim se definiraju uvjeti korištenja i visina naknade.

Zaštita autorskog i srodnih prava u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, uz primjenu relevantnih propisa Europske unije i međunarodnih ugovora.

Autorska prava dijele se na:

Imovinska (ekonomska) prava

koja autor može prenijeti ili ustupiti drugim osobama radi komercijalnog iskorištavanja djela.

Moralna prava

koja su trajno vezana uz autora i štite njegovu osobnu povezanost s djelom (primjerice pravo na priznanje autorstva i zaštitu integriteta djela). Ova prava u pravilu nisu prenosiva, osim u slučaju smrti autora.

Trajanje i korištenje djela

Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, nakon čega djelo prelazi u javno dobro. Tada se može slobodno koristiti, uz obvezu poštivanja autorstva i integriteta djela.

Autorsko pravo je nasljedivo te nasljednicima autora u pravilu pripadaju sva prava koja bi pripadala autoru.

Istekom roka zaštite autorskog prava autorsko djelo postaje javno dobro te se može slobodno koristiti, uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti i ugleda autora.

Zakon također propisuje određena ograničenja autorskog prava, odnosno iznimke u kojima je korištenje djela dopušteno bez posebnog odobrenja autora, ali isključivo u jasno definiranim slučajevima.

Srodna prava

Uz autorsko pravo, sustav intelektualnog vlasništva obuhvaća i tzv. srodna prava. Ona štite interese osoba ili organizacija koje omogućuju da autorsko djelo postane dostupno javnosti, a u Hrvatskoj se pruža zaštita:

1.    Umjetnicima izvođačima na njihovim izvedbama,
2.    Proizvođačima fonograma na njihovim fonogramima,
3.    Audiovizualnim producentima na njihovim videogramima,
4.    Organizacijama za emitiranje na njihovim programskim signalima,
5.    Nakladnicima informativnih publikacija na njihovim informativnim publikacijama,
6.    Proizvođačima neoriginalnih baza podataka na njihovim neoriginalnim bazama podataka,
7.    Nakladnicima na njihovim pisanim izdanjima.

Srodna prava ne štite samo djelo, već doprinos njegovoj produkciji, distribuciji i dostupnosti.

Ostvarivanje prava

Autorska i srodna prava mogu se ostvarivati na dva načina:

Individualno ostvarivanje
Individualno ostvarivanje prava odnosi se na situacije u kojima autor ili drugi nositelj prava samostalno odlučuje o korištenju svojeg djela te izravno sklapa ugovor s korisnikom. Takav model uobičajen je kod pojedinačnih korištenja, primjerice izdavanja knjige, licenciranja fotografije, prikazivanja određenog audiovizualnog djela ili korištenja dizajna.

Nositelj prava može prava ostvarivati osobno ili putem ovlaštenog zastupnika, poput odvjetnika ili specijalizirane pravne osobe.

Kolektivno ostvarivanje
Kolektivno ostvarivanje prava primjenjuje se kada se koristi velik broj djela ili predmeta zaštite, a individualno ugovaranje sa svakim nositeljem prava nije praktično ni izvedivo. To je čest slučaj kod javnog izvođenja glazbe, radijskog i televizijskog emitiranja, digitalnog priopćavanja sadržaja javnosti te drugih oblika masovnog korištenja repertoara.

U takvim situacijama prava se ostvaruju putem ovlaštenih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje u ime autora i drugih nositelja prava:

• izdaju odobrenja za korištenje djela

• sklapaju ugovore s korisnicima

• prikupljaju naknade

• raspodjeljuju prihode nositeljima prava

• nadziru korištenje zaštićenih sadržaja

Kolektivno ostvarivanje prava provode organizacije koje djeluju u skladu uz odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u Hrvatsko, čiji je popis dostupan ovdje.

Kako identificirati i zaštititi intelektualno vlasništvo?

* U Hrvatskoj: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
Načini zaštite na teritoriju drugih zemalja: žig, patent, industrijski dizajn

** U Hrvatskoj: za poljoprivredne proizvode – Ministarstvo poljoprivrede, za nepoljoprivredne proizvode – Državni zavod za intelektualno vlasništvo

U Hrvatskoj: Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

Podrška MSP-ovima pri zaštiti intelektualnog vlasništva

EUIPO (European Union Intellectual Property Office)

• Besplatna podrška u području zaštite intelektualnog vlasništva

• Besplatna IP personalizirana podrška ograničena je na jedno savjetovanje po tvrtki

Poveznica: EUIPO

SME fond (Fond za mala i srednja poduzeća)

• Fond za mala i srednja poduzeća osnovna u EU, koji na inicijativu Europske komisije provodi Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), program je bespovratnih sredstava osmišljen kako bi se MSP-ovima iz EU-a pomoglo u zaštiti njihovih prava intelektualnog vlasništva (IV).

• Ovogodišnje aktivnosti Fonda za MSP-ove fokusiraju se na održivost, digitalizaciju i globalnu konkurentnost te će i dalje pokrivati niz prava intelektualnog vlasništva – žigove, industrijske dizajne, patente, biljne sorte i uslugu IP Scana.

• shema bespovratnih sredstava osmišljena kako bi pomogla u zaštiti prava intelektualnog vlasništva

• Otvoren od 2. veljače 2026. do 4. prosinca 2026.

Tko se može prijaviti?

• Vlasnici

• Ovlašteni zaposlenici

• Vanjski zastupnici

• Potpore se dodjeljuju u obliku vaučera koje korisnik može iskoristiti za traženje povrata

Poveznica: SME Fund

Ispitivanje potencijala intelektualnog vlasništva – IP SCAN

• Usluga namijenjena poduzetnicima za stjecanje osnovnih znanja o intelektualnom vlasništvu, prepoznavanje i analizu vrijednosti koje se mogu zaštititi, primjenu intelektualnog vlasništva u poslovanju, jačanje konkurentske prednosti, upravljanje portfeljem prava te razvoj partnerstava i inovacija temeljenih na zaštićenom intelektualnom vlasništvu.

• Uslugu provode stručnjaci iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo

Koraci: 1. Inicijalni dogovor; 2. Prvi sastanak, 3. Izrada izvješća o potencijalu intelektualnog vlasništva; 4. Predstavljanje i isporuka izvješća korisniku

Poveznica: IP Scan RH

IP Scan Enforcement

• Podrška u slučajevima kada postoji spor s drugom stranom ili visok rizik od spora, ne preporučuje se u hitnim situacijama

Poveznica: IP Scan Enforcement

Kome se obratiti?

Kontakti